Karanik: Zabiaśpiečanaść aparatami štučnaj vientylacyi lohkich u Biełarusi ŭ razy lepšaja, čym u Italii i ZŠA
Biełaruś dobra padrychtavanaja navat na vypadak najhoršaha scenara raźvićcia pandemii Covid-19.
Pra heta paviedamiŭ ministr achovy zdaroŭja Biełarusi Uładzimir Karanik na pres-kanfierencyi, na jakoj jon adkazaŭ anłajn na pytańni studentaŭ.
Padčas bryfinhu ministra achovy zdaroŭja Uładzimira Karanika pastupiła pytańnie: ci chopić u Biełarusi aparataŭ štučnaj vientylacyi lohkich (ŠVŁ) u vypadku razhortvańnia pandemii pa najhoršym scenary, jak adbyłosia ŭ Italii?
Ministr zapeŭniŭ, što «miedyki robiać usio, kab nie davodzić situacyju da taho, kab u masavaj kolkaści spatrebilisia aparaty ŠVŁ. Ale my praviali poŭnuju reviziju najaŭnaha narkozna-dychalnaha abstalavańnia: i aparataŭ ŠVŁ, i narkozna-dychalnych aparataŭ, jaki niepraciahły čas mohuć vykarystoŭvacca ŭ jakaści aparataŭ ŠVŁ, — skazaŭ ministr Karanik. — U ZŠA na 100 tysiač žycharoŭ prypadaje 12,9 aparataŭ ŠVŁ, u Italii, zdajecca, — 8,8. Kali brać usio narkozna-dychalnaje abstalavańnie, to ŭ Respublicy Biełaruś heta ličba 38, čysta aparaty ŠVŁ — heta bolej za 25», — skazaŭ ministr.
Što datyčyć uviadzieńnia karancinu ŭ VNU, to Minzdaroŭja i Minadukacyi pakul ličać taki krok niemetazhodnym.
Pra heta paviedamiŭ na pres-kanfierencyi ŭ Minsku načalnik hałoŭnaha ŭpraŭleńnia vyšejšaj adukacyi Minadukacyi Siarhiej Kaśpiarovič.
«Na siońnia va ŭviadzieńni karancinu ŭ VNU nieabchodnaści niama», — skazaŭ Kaśpiarovič.
Ministr Uładzimir Karanik dadaŭ, što dystancyjnaje navučańnie nie apraŭdała siabie na prykładzie BNTU. «Studenty ŭziali i raźjechalisia pa baćkach», — skazaŭ jon.
«Kali ŭ vas u Minsku voźmuć testy, vy chutka atrymajecie vynik. A kali źjedziecie, to heta zaciahniecca. Studenty ŭziali i pajechali da svaich babul i dziadul, što dyjamietralna supiarečyć rekamiendacyjam», — skazaŭ ministr.
Ministr achovy zdaroŭja Uładzimir Karanik nahadaŭ pra hałoŭnyja praviły, jakija mohuć dapamahčy zaścierahčysia ad karanavirusa:
— nie cierci vočy,
— zastavacca doma, kali jość pieršyja prykmiety niedamahańnia,
— nie kantaktavać ź ludźmi, u jakich jość prykmiety zachvorvańnia.