Znajści
Ałharytmičny łacinski varyjant
11.07.2018 / 18:309RusŁacBieł

Jakaja padstupnaść! Toj, chto na dyjecie, ad kavuna i jabłyka takoha dakładna nie čakaŭ

Usie panienki, jakija siadziać na dyjecie, ź nieciarplivaściu čakajuć leta. Bo jahady, sadavina, kavuny i dyni. I voś my zapaŭniajem chaładzilniki hetymi sakavitymi, śpiełymi praduktami i ładzim sabie razhruzačnyja dni.

Akazvajecca, žerci sadavinu kiłahramami ni razu nie karysna. Tamu što lišak fruktozy parušaje tłuščavy abmien i viadzie da nazapašvańnia lišnich kiłahramaŭ.

«Patłumačcie mnie, čamu tak, — piša čytačka «Našaj Niny» Rahnieda. — Zaŭvažaju heta druhi hod zapar. Letam ja pierachodžu na sadavinu, i akurat u hety pieryjad nabiraju vahu. Tak było minułym letam i toje samaje naziraju ciapier. Ceły červień jeła tolki kłubnicy, maliny, jabłyki, i nabrała za miesiac 2 kiłahramy».

Pra toje, čamu heta tak pracuje, my pahutaryli ź fitnes-trenieram Dźmitrym Siavierynym.

«U sadavinie — kavunach, jabłykach, čarešniach, usialakich jahadach — utrymlivajecca šmat fruktozy. Arhanizm čałavieka pierapracoŭvaje jaje absalutna pa-inšamu, čym tuju ž hlukozu. Fruktoza chutka i lohka rasščaplajecca i zasvojvajecca, nie paśpiavaje pieratvaracca ŭ tłušč, jak inšyja vuhlavody.

Pry hetym tym samym fruktoza pieraškadžaje pracesu spalvańnia lipidaŭ. A taksama błakuje ŭtvareńnie harmonaŭ, tamu arhanizm nie razumieje, kolki enierhii jon užo vydatkavaŭ i zasvoiŭ.

Tamu padčas dyjety ja b rekamiendavaŭ jeści tolki 1—2 jabłyki ŭ dzień. I jaki-niebud́ cytrus, i toje da čatyroch hadzin dnia».

Kali kazać praściej, sadavina nie daje našamu mozhu atrymać svoječasovuju infarmacyju pra toje, što my źjeli davoli. Jak vynik, my pierajadajem u razy. Asabliva nie rekamiendujecca spažyvać sadavinu pierad jadoj.

I jašče, nizkaja kałaryjnaść kavunoŭ — heta taksama padman. Zdavałasia b, u 100 hramach hetaj jahadki ŭsiaho 20 kałoryj. A ciapier, uvaha. Kolki kavuna vy možacie zatačyć adrazu? Aha, kiłahram, a to i dva. A heta ŭžo paŭnacennyja 200—400 kałoryj. Pryčym heta čystyja vuhlavody.

Tak što, kali i chočacca niejkich siezonnych prysmakaŭ, to chaj heta budzie žmienia malinaŭ ci sunic, adzin jabłyk, adzin kavałak kavuna ŭ dadatak da ježy.

A pierakusvać usie ž varta klatčatkaj. Tak što, kavuny — preč z chaładzilnika, a ahuročki — vełkam.

Natalla Tur, fota pixabay.com

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj
ananimna i kanfidencyjna?

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0
Kab pakinuć kamientar, kali łaska, aktyvujcie JavaScript u naładach svajho braŭziera
Kab skarystacca kalendarom, kali łaska, aktyvujcie JavaScript u naładach svajho braŭziera