U Internecie ŭźnikła ideja stvaryć žyvy łancuh Talin — Ryha — Vilnia — Kijeŭ u padtrymku Ukrainy
Prapanova źmieščana ŭ ŽŽ jurginas.
«Źviartajusia da ŭsich, chto choča i ličyć siabie zdolnym dapamahčy ŭ arhanizacyi žyvoha łancuha Talin — Ryha — Vilnia — Kijeŭ pad umoŭnaj (pakul) nazvaj «My nie kiniem ciabie, Ukraina».
Moj zaklik adrasavany ŭ pieršuju čarhu da tych, chto zajmaŭsia arhanizacyjaj i praviadzieńniem «Bałtyjskaha šlachu» 23 žniŭnia 1989 hoda [2 młn čałaviek u 50-ja ŭhodki Paktu Mołatava-Rybientropa, što pryvioŭ da akupacyi krain Bałtyi, vystrailisia ŭ łancuh Vilnia — Ryha — Talin — NN].
Mnie zdajecca, my pavinny i možam heta zrabić. Varta damovicca ab miescach zboru, i chaj kožny razam ź blizkimi i siabrami va ŭmoŭleny dzień i hadzinu vyjdzie na šašu i voźmiecca za ruki z tymi, kamu nie abyjakavy los jaho dziaciej i ŭnukaŭ. My zmahli heta 25 hadoŭ tamu. Zaraz treba ŭsio paŭtaryć i pajści dalej.
Aŭtar prapanuje, jak adzin z varyjantaŭ, šlach praź Biełaruś (Kamienny Łoh — Minsk Homiel — Čarnihaŭ), abo ŭ abychod Biełarusi praz Polšču.
«Nahadvaju taksama, što 24 žniŭnia — Dzień niezaležnaści Ukrainy. … Ja nie źjaŭlajusia pradstaŭnikom nijakaj palityčnaj ci nacyjanalnaj arhanizacyi, ale 25 hadoŭ nazad u składzie litoŭskaha Sąjūdis'a prymaŭ udzieł u padrychtoŭcy «Bałtyjskaha šlachu». Heta byli adny z samych ščaślivych dzion i imhnieńniaŭ u maim žyćci», — piša jurginas.